Mislim da se na tu djecu gleda površno, zato jer su mirna, dobra, ne prave probleme drugima. Čini se da su zadovoljna, ali neka nisu, objasnila je prof. dr. sc. Vlasta Rudan sa Klinike za psihološku medicinu KBC-a Zagreb.
Takva djeca često skrivaju veliku tugu koja vodi prema depresiji. Uz odgoj i okolina ima presudan faktor. Mladi se često okreću subkulturama, a u potrazi za vlastitim identitetima postaju skloni i samoozljeđivanju.
Ima i takvih koji su osjećajniji, osjetljiviji i onda učine glupost i svima je žao, ali te osobe više nema.
U prevenciji je velik problem nedostatak stručnih kadrova. Na 3 i pol tisuće osnovnoškolaca ide samo jedan psiholog.
"Vrlo je mali broj psihologa u školama, ima škola u kojima uopće nema psihologa, defektologa, nema stučnjaka mentalnog zdravlja koji bi mogli raditi s djecom", tvrdi Marija Krmek, psihologica Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba.
U Ministarstvu smatraju da sustav obrazovanja nije jedini krivac.
"Ovakve nas situacije upozoravaju da odgovornost moramo podijeliti", istaknula je Dijana Vican, državna tajnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, piše hrt.hr
|
