Tijekom dva tjedna lokalna aktivistička, umjetnička i teorijska iskustva vezana uz razvoj grada smještena su u širi, globalni kontekst kroz raznolike formate (od performansa i akcija do okruglih stolova i predavanja) i teme (od lokalnih, kvartovskih poput okruglog stola o Kvaternikovom trgu do globalnih).
Time se ukazalo na nužnost interdisciplinarnog i međusektorskog pristupa, odnosno nemogućnost isključivo tehničkog ili usko stručnog bavljenja pitanjima urbanizma i gradskog razvoja, što je najbolje pokazala dokumentacijska izložba Grad gradi grad.
"Problem suvremenog urbanizma ne leži u oblikovanju i vjerujemo da se može ostvariti dobar urbanizam s osrednjom arhitekturom, dok je najbolja arhitektura potpuno uzaludna ako je lišena prostornih komponenti koje njezinom sadržaju omogućuju život i razvoj", smatra Marko Sančanin, jedan od autora izložbe.
Kako je pokazao program Operacije:grad 2008, a naročito konferencija Poprišta neoliberalizma, teme i problemi s kojima se suočava Zagreb: prekomjerna ekonomska eksploatacija prostora, korupcija i podilaženje lokalne uprave interesu (građevinskog) biznisa, nestanak javnog prostora, isključivanje građana iz odluka o urbanom razvoju, ali i sve jači građanski otpor nipošto nisu samo hrvatska specificnost.
Kako je to u svojem predavanju istakao jedan od vodećih svjetskih eksperata za pitanja neoliberalizma Neil Smith, "danas možemo govoriti o svjetskom pokretu za pravo na grad".
"Operacija:Grad 2008 može se tumačiti kao opetovani poziv na intelektualnu odgovornost na nesigurnom terenu u kojem se presjecaju silnice globalizacije i postsocijalističke tranzicije, kao korak koji u istodobnom pogledu unatrag i unaprijed pokušava definirati osnovne parametre za orijentaciju u našoj specifičnoj neoliberalnoj stvarnosti", smatra jedan od organizatora, Petar Milat iz Multimedijalnog instituta.
Program Operacije:grad 2008 ukazao je i na spremnost umjetnika i umjetnica da javno artikuliraju pitanja neliberalne transformacije suvremenog grada. Intervencijama u javnom prostoru, pod zajedničkim nazivom Ako ih sretnete na cesti, pridružite im se umjetnici su na inovativni način otvorili neka od važnih političkih i društvenih pitanja suvremenog grada (Kristina Leko: Suprematistička kompozicija br.1; Nemanja Cvijanović: Aplauz!; Siniša Labrović: Dodiplomsko obrazovanje; Zagrebački zbor pritužbi i drugi), stvarajući privremeno organiziran okoliš za stjecanje danas najčešće izgubljenog i potisnutog iskustva društvenosti i urbanosti.
"Zagrebačka nezavisna kulturna scena pokazala je kako domet njezinog djelovanja nadilazi okvire neposredne proizvodnje kulturnog programa te kako u Zagrebu postoji potencijal za razvoj istinski kritičke kulture", zaključuje Tomislav Domes, jedan od organizatora.
|
