Pojedine istočnoeuropske zemlje mogle bi potpuno izgubiti šansu dosezanja životnog standarda zapadne Europe, a među one s najlošijim šansama svrstava se i Hrvatsku. Pomoći bi nam mogli Turci.
Pojedine istočnoeuropske zemlje mogle bi zbog jakog gubitka stanovništva potpuno izgubiti priključak za zapadnu Europu te nikad ne doseći zapadnoeuropski životni standard, upozorila je organizacija za gospodarska i socijalna istraživanja iz Bruxellesa u istraživanju Europski indeks ljudskog kapitala (European Human Capital Index).
Nedovoljne obrazovne inicijative, iseljavanje kvalificirane radne snage i mali broj novorođene djece mogli bi zaustaviti proces rasta, upozoravaju autori studije.
Kao moguću protumjeru koja bi pomogla razvitku tih zemalja, autori spominju integraciju Turske u EU.
"Realnu šansu da Europa, posebice srednja i istočna Europa, zaustave demografsko nazadovanje, pruža usko partnerstvo s Turskom, jedinom zemljom čije stanovništvo raste i koja istodobno dijeli mnoge elemente europske kulture i povijesti", piše u zaključcima istraživanja Lisbon Councila.
Predmet istraživanja bilo je stanje u dvanaest država, među kojima je deset novih članica EU te kandidati za članstvo Hrvatska i Turska.
Autori istraživanja ustanovili su da jedino Turska bilježi demografski rast, čije bi radno sposobno stanovništvo do 2050. moglo doseći veličinu ukupnog broja stanovnika ostalih sredozemnih zemalja zajedno.
Nasuprot tome, u drugim promatranim zemljama očekuje se demografski pad za 15 posto, u Bugarskoj čak za 26 posto.
Osim toga, u promatranim zemljama ne bilježi se dovoljna količina investicija u izobrazbu, što je posebice vidljivo u Bugarskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj i Turskoj. Stopa zaposlenosti i produktivnost u tim zemljama također su niski.
Regionalni predvodnici Češka, Estonija i Slovenija imaju realnu šansu, u iduća dva desetljeća doseći zapadnoeuropski životni standard, smatraju autori istraživanja.
Prednosti tih zemalja nalaze se u prvom redu u dobrim obrazovnim sustavima i učinkovitom korištenju ljudskog kapitala.
Na drugoj strani, Bugarska, Hrvatska i Poljska imaju lošu perspektivu, procjenjuju autori. "Te zemlje imaju realnu šansu da u usporedbi s europskim prosjekom ostanu u relativnom siromaštvu, budući ih iz njihove sadašnje situacije ne može izvući nijedan drugi izvor napretka osim ljudskog kapitala", tvrde autori istraživanja.
