'Možda nećemo do kraja godine zadržati tako visoku kreditnu aktivnost, ali nadamo se da smanjenje kredita poduzetništvu neće biti veće od 15%', izjavio je prvi čovjek HBOR-a.
Hrvatska Banka za obnovu i razvoj u prva četiri mjeseca ove godine uspjela je zadržati lanjsku razinu kreditne aktivnosti, a predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev je u Saboru izrazio nadu da se krediti poduzetništvu do kraja godine neće smanjiti za više od 15 posto.
"Možda nećemo do kraja godine zadržati tako visoku kreditnu aktivnost, ali nadamo se da to smanjenje kredita poduzetništvu neće biti veće od 10 do 15 posto", rekao je Kovačev podnoseći Saboru Godišnji financijski izvještaj HBOR-a za prošlu godinu.
U Izvještaju stoji da je HBOR u 2008. odobrio 1163 kredita u ukupnom iznosu od 6,4 milijardi kuna, od čega čak 60 posto za poticanje izvoza, a najveći broj kredita odobren je malom i srednjem poduzetništvu (više od tri milijarde kuna). Tijekom prošle godine HBOR je na financijskim tržištima pribavio više od 450 milijuna eura.
'Kriza ne djeluje jedino na banke' Goran Marić (HDZ) u raspravi je kazao da je u uvjetima svjetske financijske krize i recesije te "otuđenosti investicijskih i poslovnih banaka od realnog svijeta i gospodarskih kretanja" uloga HBOR-a sve presudnija i dominantnija u poticanju gospodarstva i poduzetništva.
Bankarski sektor prozvao je da tešku financijsku i gospodarsku situaciju isključivo koristi za svoje individualne interese, ističući da su u prvih pet mjeseci ove teške godine banke ostvarile dobit od dvije milijarde kuna.
"Kriza jedino ne djeluje na banke. Takvo ponašanje banaka nije na liniji društvene odgovornosti", poručio je Marić.
Za neodgovornost po hrvatsko gospodarstvo i građane tešku situaciju, banke je prozvao i Damir Kajin (IDS), navodeći da najveće banke u Hrvatskoj ostvaruju dobit, a njihove "banke-majke", odnosno strani vlasnici, gubitke u inozemstvu.
Premijera u ostavci Ivu Sanadera prozvao je da je svojim neodgovornim ponašanjem (ostavkom) izazvao još veći pad kreditnog rejtinga Hrvatske, ocijenivši da će najavljeni drugi rebalans "skresati" najmanje 10 milijardi proračunskih kuna.
Zlatko Koračević (HNS) tvrdi da je HBOR-u pao kreditni rejting, da se nije uspio nakon države zadužiti na inozemnom tržištu, odnosno da su strani investitori spremni platiti tek 8,5 posto vrijednosti HBOR-ovih obveznica.
"To treba shvatiti kao vrlo grubo upozorenje da se sve više i više troši, a istovremeno sve manje zarađuje", rekao je.
Upozorio je i da je gospodarstvo ostalo bez "nasušnih" 300 milijuna eura, da gospodarstvo pomaže državi umjesto obratno, te da je s kormila države otišao premijer u trenutku kada je nužno što hitnije donijeti rebalans proračuna i značajno smanjiti javnu potrošnju.
Dragica Zgrebec (SDP) ustvrdila je da u vrijeme krize HBOR za domaće gospodarstvo postaje sve značajniji financijski izvor, napominjući da je to i ponukalo njezinu stranku na prijedlog da se zakonom osigura temeljni kapital HBOR-a od sedam milijardi kuna.
"Odbijanje ovoga prijedloga ocjenjujemo štetnim, što se ogleda upravo u vrijeme kada se nakon rekordnog državnog zaduženja koje će služiti krpanju proračunskih rupa HBOR ne može uz povoljnije uvjete zadužiti za financiranje programa koji znače podizanje kvalitete domaćeg gospodarstva", poručila je.
Online servisi