Trpljenje dugotrajnih bolova utječe na funkciju mozga čak i u obavljanju zadaća koje traže minimum pažnje i koje ni na koji način nisu povezane s bolom. Zbog toga su skloniji depresiji.
Skeniranje mozga pacijenata s kroničnim bolovima pokazuje stalnu aktivnost u područjima mozga koja bi trebala mirovati, što je otkriće koje bi moglo pojasniti zašto su pacijenti s bolovima skloniji depresiji, anksioznosti i drugim poremećajima, izjavili su američki znanstvenici.
Kronični bolovi, kako se čini, mijenjaju način na koji mozak obrađuje informacije koje nisu povezane s boli, kažu znanstvenici.
"Čini se da trpljenje dugotrajnih bolova utječe na funkciju mozga čak i u obavljanju zadaća koje traže minimum pažnje i koje ni na koji način nisu povezane s bolom", napisali su znanstvenici u časopisu Journal of Neuroscience.
Dante Chialvo sa Sveučilišta Nothwestern u Chicagu, koji je radio na studiji, izjavio je da ljudi koji žive s kroničnom boli "imaju puno drugih stvari koje utječu na kvalitetu njihova života isto koliko i bol. Nije poznato otkuda one dolaze".
Posljednje studije pokazale su da se kod zdravih ljudi tijekom odmaranja aktiviraju određeni dijelovi mozga.
Kada osoba izvršava neki zadatak, ti dijelovi mozga se isključuju, što se ne događa kod osoba koje pate od kronične boli. Umjesto toga, stalno je aktivan frontalni korteks koji je većinom povezan s emocijama, a time je poremećena normalna ravnoteža.
BMP od subote do utorka
Pitajte bez uputnice!
Sve što rana treba je…Tyrosur
Prepoznajte svoj smjer
Rajčica u tableti protiv visokog kolesterola?
Što nam govore nokti?
Pomozite Nadi