Dvanaest godina nakon što su otkrivena, najstarija koplja na svijetu od ove će se subote napokon moći vidjeti na izložbi u Zemaljskom muzeju u njemačkom gradu Braunschweigu.
"To je jedan od najvažnijih trenutaka u razvoju tehnike uopće", oduševljeno kaže direktor muzeja Gerd Biegel.
"Koplja iz Schöningena" stara 400 tisuća godina slove kao svjetska senzacija, a po mišljenju mnogih znanstvenika, povijest čovječanstva bi se nakon njihovog pronalaska trebala pisati iznova.
Koplja naime dokazuju da pračovjek nije bio nemušto biće koje se poput lešinara prehranjivalo strvinama nego inteligentni preteča današnjih ljudi koji je govorio, planirao i apstraktno razmišljao.
"Praljudi su bili aktivni lovci na visoku divljač", kaže arheolog Hartmut Thieme koji je pronašao koplja u dnevnom rudniku smeđeg uglja kod Helmstädta.
 |
| Vrhovi kopalja iz Schöningena |
Homo erectus, koji je otprilike četiri puta stariji od Neandertalca, nije samo znao izraditi oružje nego je, tvrdi Thieme, za organizaciju lova tog opsega morao moći komunicirati s ostalima.
Koplja su duža od dva metra i izrađena od borovine. Njihovu izuzetno dobru očuvanost znanstvenici pripisuju vlažnom tlu u kojem su bila zatvorena kao u vakuumu.
"Oružje je izrađeno upravo savršeno", kaže Thieme. "Koplja su bez problema mogla dosegnuti cilj udaljen 60 do 80 metara. To dokazuje da su tadašnji ljudi već kod sječe stabla za izradu oružja pred očima imali gotovi konačni proizvod, a za to je potrebno apstraktno razmišljanje", objašnjava arheolog inteligenciju naših predaka od prije 400 tisuća godina.
Vrhunski izrađena i savršena izbalansirana za precizne hice, koplja su, po Thiemeu, "najstarije i najbolje očuvano lovačko oružje ikada pronađeno".
|
