Američki istraživači pokušali su stvoriti uvjete koji vladaju unutar Merkurove vanjske tekuće ovojnice, za koju se smatra da je mješavina željeza i sumpora.
Oni su pomoću blokova magnezijevog oksida, zvanih multianvilske ćelije, stlačili mješavinu željeza i sumpora pod izuzetno visokim tlakom i na temperaturama iznad 2000 °C.
U mješavini su nastali kristali željeza.
"Kristali željeza nakupili su se na dnu uzorka, dok je tekući dio ostao na vrhu", kaže član znanstvenog tima Jie Li sa Sveučilišta Illinois.
Merkurov željezni snijeg formira jednostavne kubične kristale, a ne složene heksagonalne uzorke poput ledenih pahulja na Zemlji.
Detaljna prognoza vremena za unutrašnjost Merkura ovisi o količini sumpora u mješavini. Mogla bi čak postojati dva sloja snježnih oblaka, iz kojeg kristali željeza prše na donju čvrstu koru.
Taj proces najvjerojatnije utječe na uzorke polja u jezgri, a samim time i na magnetsko polje planeta.
U Zemljinoj vanjskoj tekućoj željeznoj kori relativno jako magnetno polje nastaje u procesu koji zovemo geodinamo.
Merkudinamo mora funkcionirati na mrvicu drugačiji način, s obzirom da je Merkurovo polje slabije od 1% Zemljinog.
"Nitko ne zna kako točno to djeluje na magnetno polje, ali se kora koja sniježi nesumnjivo razlikuje od Zemljine kore koja je čvrsta od dna do vrha", kaže Li.
Merkurova unutrašnja struktura i priroda njegovog magnetnog polja trebala bi postati jasnija kad na planet najbliži Suncu 2011. godine stigne NASA-ina misija Messenger.
|
