Dobri samaritanci se rađaju, a ne odgajaju, tvrde znanstvenici iz SAD-a koji su izgleda pronašli gen za empatiju.
Znanstvenici vjeruju da je sposobnost razumijevanja i suosjećanja s drugima barem dijelom nasljedna i ''ugrađena''' u naša tijela rođenjem.
Dok odgoj i okolina mogu modificirati naše ponašanje, znanstvenici vjeruju da u ekstremnim slučajevima gen ili njegov nedostatak mogu odigrati ključnu ulogu, recimo u stanjima poput autizma gdje mogućnost empatije ne postoji.
Studija provedena na sveučilištima u Wisconsinu i Oregonu pokazuje da prijateljski i darežljivi individualci imaju spomenuti gen.
U studiji su uspoređena empatična ponašanja genski različitih miševa. Kao i ljudi, miševi mogu automatski osjetiti i reagirati na pozitivne i negativne emocije, kao što su uzbuđenje, strah ili ljutnja.
Razumijevanje empatije kod miševa može dovesti do važnih otkrića kada se radi o pomanjkanju socijalne interakcije kod različitih psiholoških poremećaja, kao što su autizam, shizofrenija, depresija i ovisnost.
Znanstvenici su otkrili da miševi s velikim brojem društvenih veza pokazuju empatiju, dok oni introvertni ne reagiraju na tuđe osjećaje.
''Miševi su sposobni za složeniju vrstu empatije nego što smo vjerovali da je moguće'', kaže profesor Garet Lahvis, koautor studije.
''Vjerujemo da geni utječu na mogućnost empatije, što je proširilo prostor za istraživanje autizma i drugih psihičkih poremećaja.''
|
Online servisi