Znanstvenici koji su tragali za 'Božjom točkom' u mozgu našli su tri područja koja kontroliraju vjeru u Boga.
Studija u kojoj je sudjelovalo 40 ispitanika – kršćana, muslimana, židova i budista – pokazala je da bi se uvijek aktivirala ista područja mozga kad bi ih zamolili da razmotre neka religijska i moralna pitanja.
Magnetska rezonanca otkrila je da je riječ o područjima mozga koja inače koristimo svaki dan kako bismo interpretirali osjećaje i namjere drugih ljudi.
''To pokazuje da religija nije poseban slučaj u sustavu vjerovanja, već da je povezana s drugim vjerovanjima i socijalno-kognitivnom koordinacijom'', kaže Jordan Grafman, kognitivni neuroznanstvenik s National Institute of Neurological Disorders and Stroke u Bethesdau (Maryland).
Znanstvenici, filozofi i teolozi i dalje raspravljaju o tome je li vjera biološki ili sociološki fenomen.
Neki teoretičari evolucije vjeruju da je vjera u moć vjere pomogla našim precima da prežive u teškim uvjetima. Drugi vjeruju da vjera proizlazi iz strukture jako prilagodljivog mozga.
U posljednjoj studiji ispitanicima je skeniran mozak dok su razmišljali o Božjoj intervenciji u njihov život, Božjem ''emocionalnom stanju'' (Bog je milostiv) i Božjoj kazni.
U sva ti slučaja aktivirani su dijelovi mozga koji imaju i svoje nereligijske funkcije.
''Kad je moždana aktivnost u pitanju, nema nikakvih posebnih reakcija'', kaže Grafman.
Područja koja se aktiviraju kad promišljamo o svojim vjerskim stavovima poklapaju se s onima koja su aktivna prilikom preispitivanja i iznošenja političkih i moralnih stavova.
Dr. Andrew Newberg, direktor Centre for Spirituality and the Mind na Sveučilištu u Pennsylvaniji, smatra da je ovo samo još jedno istraživanje koje nije uspjelo pronaći specifične strukture u mozgu povezane s vjerskim uvjerenjima.
"Vjera ima niz različitih aspekata koji se ne mogu otkriti magnetskom rezonancom", smatra.
|
Online servisi