No stručnjaci, naravno, mogu objasniti "tajnu". I ne radi se o izvanzemaljcima. Glavni osumnjičeni je metan koji se diže s dna jezera.
Metan može pokrenuti velike mase tople vode koja se počinje uvijati u kružnom uzorku zbog Coriolisove sile ili pojave uzrokovane Zemljinom rotacijom, koja također utječe i nastanak ciklona.
| Bajkalsko jezero je zapreminom najveće i najdublje slatkovodno jezero na Zemlji | "Jednom kad vodena masa dosegne donji dio leda na površini jezera, topla voda otapa led u obliku prstena", kaže Marianne Moore, pomorska ekologinja s koledža Wellesley, koja s ruskim kolegama na jugu Sibira proučava Bajkalsko jezero.
Posljednji kružni uzorak na tankom ledu imao je promjer 4,4 kilometra, a s vremenom je postao rupa u ledu. Astronauti s Međunarodne svemirske stanice slične su ledene krugove uočili 1985. i 1994. godine, a tijekom godina "viđali" su ih i sateliti.
Pojava nije nova ruskoj vladi, koja slične krugove službeno dokumentira na stranici Ministarstva prirodnih resursa.
"Zanimljivo, vlada također upozorava ljude na pojave nenormalno visokih razina metana u tim područjima tijekom ljeta i jeseni, što predstavlja opasnost čak i za brodove koji plove jezerom", kaže Moore.
Rusko Ministarstvo prirodnih resursa naglašava da se nasumična curenja metana na Bajkalskom jezeru vjerojatno događaju oduvijek. A upravo ta curenja svakih nekoliko godina stvaraju krugove u ledu.
"No zbog njihove veličine, te je krugove praktički nemoguće vidjeti s površine samog jezera ili čak s planine", navodi se na stranici ruskog ministarstva.
Prema naredbi ruske vlade, posljednjih su godina pojačana dnevna promatranja područja Bajkalskog jezera iz svemira, što je i dovelo do povećanog broja prijavljenih krugova u ledu.
Ruska vlada tvrdi da se metan oslobađa uslijed tektonskih aktivnosti duboko u Zemljinoj utrobi.
Moore upozorava da bi oslobađanje metana moglo imati velike posljedice na bogat i raznolik biljni i životinjski svijet Bajkalskog jezera, posebice u kombinaciji s klimatskim zatopljenjem.
I jedno i drugo moglo bi dovesti do ubrzanog topljenja proljetnog leda, koji uobičajeno pokriva površinu Bajkalskog jezera sve do srpnja.
"Za razliku od ostalih jezera na svijetu, proljetni led je nužan za reprodukciju bajkalskog tuljana, najvećeg grabežljivca koji živi u jezeru, i prevladavajućih biljaka te fitoplanktona koji žive ispod leda, koji se nalaze na dnu hranidbenog lanca", kaže Moore.
"Bez proljetnog leda, hranidbeni lanac u ovom jezeru bit će strahovito poremećen", upozorava.
|
Online servisi